HR | EN

Prirodoslovni odjel

Prirodoslovni odjel vodi nas kroz priču o raznovrsnosti prirodne baštine karlovačkoga kraja u kojem se susreću panonska i dinarska regija. U vitrinama se čuvaju svjedočanstva o evoluciji prirode od najstarijih geoloških razdoblja, tragovi živog i izumrlog svijeta. Prirodoslovni odjel je od njegovog formiranja 1965. godine pa do umirovljenja 1998. godine vodio viši kustos Vladimir Peršin, prof. U tom razdoblju pronađene su i evidentirane rijetke biljne vrste, posebno proučavani cretovi, flora dijela Žumberka i fosili na području Korduna.
Sadašnji fundus zbirke Prirodoslovnog odjela nažalost je osiromašen ratnim razaranjima i nedostatkom adekvatne pohrane. Sukladno s tim u tijeku je opsežna priprema terenskog rada i projekata te uspostavljanje suradnje odjela sa relevantnim karlovačkim institucijama kako bi se povećale i modernizirale postojeće zbirke, Vrlo optimističan stav odjela je dodatno potkrijepljen velikom raznolikošću flore i faune Karlovačke županije koja je do danas ostala relativno neistraženo područje.

Voditelj odjela: Luka Čorak, kustos; luka.corak@gmk.hr

Geološko-paleontološka zbirka

U stalnom postavu Prirodoslovnog odjela izložena je geološko - paleontološka zbirka sa zanimljivim primjercima flore i faune koji su živjeli na području Karlovačke županije te primjerci koji originalno nemaju staništa na ovim područjima, ali igraju bitnu ulogu kao prethodnici vrstama koje kasnije nalazimo na našim prostorima. Treba napomenuti da se geološko-paleontološka zbirka nalazi u procesu revizije i rekonstrukcije te će inventarni brojevi biti dodani naknadno.

Stijena vapnenca sa Žumberka
Stijena vapnenca sa Žumberka
Dinarsko područje reljefno je brežuljkasto, odlikuje se krškom, karbonatnom građom, o čemu svjedoči i ova stijena vapnenca sa Žumberka.
Gips
Gips
Relativno česti mineral malene čvrstoće (2 prema Mohsovoj skali) koji je svima dobro poznat i ima široku upotrebu, kako u povijesti tako i danas. Kemijska formula mu je CaSO4•2H2O. Ime gips dolazi od grčke riječi gypsos što u prijevodu znači kreda. Zanimljivo je da se jedna od varijanti gipsa pod nazivom alabaster koristila kao građevinski materijal u drevnom Egiptu, Mezopotamiji te kroz srednji vijek.
Barit
Barit
Iako izgleda kao obični „kamen“, zbog svoje karakteristično gusto pakirane kristalne strukture barit je izuzetno težak za svoj volumen. Ta težina dolazi od metala barija koji je jedna od sastavnica tog minerala. Zbog toga je i poznat pod nazivom težac. Formula mu je BaSO4.
Trilobit
Trilobit
Trilobiti su izumrla, dobro istražena skupina člankonožaca koji su nastanjivali prve oceane. Evoluirali su u zapanjujuće mnoštvo oblika. Kao jedna od najuspješnijih životinjskih skupina čiji se „životni vijek“ protezao kroz 6 geoloških perioda (oko 280 milijuna godina) pravi su pioniri svih ostalih skupina člankonožaca. Smatra se da im je danas najbliža i njima najsrodnija vrsta potkovičasti rak (Limulus polyphemus C. Linneaus, 1758). Iako je u prošlosti na karlovačkom području postojalo more, nije moguće da ovaj primjerak dolazi iz našeg kraja jer su tada trilobiti već bili izumrli.
Amonit
Amonit
Ovaj glavonožac iz velike skupine Ammoniodea je živio je u rasponu prije 400 milijuna (devon) pa do prije 60 milijuna (kreda) godina kada su izumrli nakon ekološke katastrofe zajedno s dinosaurima. Karakteristično za ovu skupinu je vapnena kućica koja ih je štitila od predatora te omogućavala slobodno zadržavanje u stupcu vode (lebdjenje) pomoću malenih komorica koje su se punile plinom po potrebi. Ove vrlo uspješne životinje su bile vrlo rasprostranjene i raznolikih oblika i veličina. Vjerojatnost da ih nađemo na karlovačkom području je mala jer su do stvaranja Paratethys mora i kasnije Panonskog mora bili vrsta čija je populacija bila u sve bržem padu.
Fosil drvolike paprati
Fosil drvolike paprati
Svoj početak u evoluciji paprati počinju negdje prije oko 360 milijuna godina. Tada su, uz tadašnje biljne vrste, predstavljale pionire u osvajanju kopna i činile jednu od osnova hranidbenog lanca. Njihova staništa su karakteristična po tome što trebaju vlažnost, zaštitu od prejakog direktnog sunca i relativno kiselo tlo. Ovo je vrlo uspješna skupina što dokazuje svojim opstankom do danas.
Kod fosila drvolikih paprati njihova je organska građa zamijenjena anorganskim kristalima, ali su ostali karakteristični „godovi“ po čemu ih možemo prepoznati.
Fosil ribe
Fosil ribe
Ovaj fosil je specifičan po tome što se sastoji od 2 dijela, samog fosila i njegova otiska koji su se kroz vrijeme stopili u jedno i daju zapanjujuće jasnu sliku o životinji. Fosil je dar braće Mirka i Stjepana Seljan koji su bili poznati istraživači porijeklom iz Karlovca, a potječe iz J. Amerike.
Zanimljiva činjenica je da su ribe evolucijski stare više od 400 milijuna godina i potječu iz perioda Zemljine povijesti pod nazivom devon.
Femur vunastog mamuta
Femur vunastog mamuta
Mammuthus primigenius
Blumenbach, 1779
duljina=61 cm
cjelina (sredina kosti): širina=32 cm
masa=16840 g
inv. br. GMK-PR-19
Čeljust spiljskog medvjeda
Čeljust spiljskog medvjeda
Špiljski medvjed ((Ursus spelaeus (Rosenmüller & Heinroth, 1794.)) je izumrla vrsta medvjeda koji je naseljavao i ova područja (Lukinić pećina). Izumro je prije oko 30 000 godina zbog promjene klime i povlačenja leda. Iako je po veličini bio u rangu s danas najvećim primjercima što se jasno vidi iz izgleda njegove čeljusti, spiljski medvjed nije bio mesojed nego pretežito vegetarijanac. Naime većinu njegove prehrane su činile biljke (razne bobice, voće, med…), do mesa je dolazio povremeno otimajući plijen drugim grabežljivcima, jedući strvine i loveći. Također postoje indikacije o kanibalizmu. Ostatci ove veličanstvene životinje su izloženi u muzejskom stalnom postavu.