HR | EN

Galerijski odjel

Galerijski odjel osnovan je 1954. godine povezivanjem Galerije slika Grada Karlovca, osnovane 12. srpnja 1945. godine kao prve galerijske ustanove u Hrvatskoj osnovane nakon Drugog svjetskog rata, s Gradskim muzejom Karlovac.

Razdoblje samostalnog djelovanja Galerije slika grada Karlovca (1945.-1954.) karakterizira entuzijazam njezinih kustosa-čuvara (Nikola Dragarić, Branko Kozina); oskudna financijska sredstva; nedostatak i nesigurnost prostora potrebnih za obavljanje muzejske djelatnosti, te činjenica da je komunikacijska djelatnost Galerije slika usprkos svim teškoćama postala prepoznatljiva društvena i kulturna činjenica u lokalnim okvirima zahvaljujući potpori iz Zagreba i suradnji sa suvremenim karlovačkim slikarima. Nakon Ivane Fadejev Vrbanić brigu o zbirci vode kustosi: Aleksandar Strzalkowski (1964.-1967.), Petar Skutari (1973.-1994.), Nikola Albaneže (1994.-2000.) i Antonija Škrtić.

Od godine 2010. jedinstvena zbirka galerijskog odjela razvrstana je u više zbirki. Umjetnine ovih zbirki prezentiraju se povremenim izložbama.

Voditeljica odjela:
Antonija Škrtić, viši kustos; antonija.druzak@gmk.hr

Zbirka akvarela

Zbirka akvarela sadržava umjetnine na papiru izrađene akvarelom i srodnim vodenim tehnikama (gvaš, kombinirane tehnike) nastale od početka 20 st. Značajan dio umjetnina ove zbirke prikupljen je tijekom 1980-tih u vrijeme održavanja Biennala akvarela Jugoslavije, izložbene manifestacije koju je Gradski muzej Karlovac u spomen Slave Raškaj organizirao od 1979 do 1989. godine. Od 1998. godine Gradski muzej Karlovac sa Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda organizira Hrvatski triennale akvarela te potiče i prati recentna akvarelistička ostvarenja.

U zbirci su zastupljeni sljedeći autori: Bela Čikoš Sesija, Slava Raškaj, Vladimir Becić, Zlatko Šulentić, Vilko Gecan, Antun Masle, Franjo Mraz, Matko Peić, Petar Šimaga, Josip Vaništa, Antun Boris Švaljek, Josip Restek, Hinko Gudac, Nikola Reiser, Ivan Stošić, Boško Gagić, Franjo Koren, Vlaho Pečenec, Nikola Dragarić, Đorđe Petrović, Alfred Krupa, Blaž Ćuk; akvarelistička praksa 80- tih godina 20. st. zastupljena je u djelima: Apollonia Zvesta, Jože Ciuhe, Hermana Gvardjančića, Zmage Jeraja, Borisa Jesiha, Klavdija Tutte, Bekira Misirlića, Ljubomira Perčinlića, Karla Boršika, Aleksandra Cvetkovića, Olje Ivanjicki, Dragana Mojovića te Josipa Biffela, Zlatka Kesera, Zlatka Price, Ivana Rabuzina, Ivice Šiška, Miroslava Šuteja i dr.

Slava pl. Raškaj: Trakošćan
Slava pl. Raškaj
Trakošćan
29.6.1899.
55 x 26, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-604 G
Izraziti uski, vertikalni kadar. U prvom planu krivina stazice perivoj i njoj s desna veliko stablo lipe. U drugom planu, lijevo tamnije su crnogorične krošnje, između kojih se nazire sjenovito stubište do dvorca. U trećem planu, na vrhu uzdiže se ugaona kula s dva krila i središnji toranj Trakošćana. Donje desno stablo, obla kula i lijeva strana dvorca su osvijetljeni slijeva. Prevladavaju žuta i zelena boja. Sjene su prozirne, plavičaste; a volumeni bjeline dvorca i oblaka desno na nebu ostvareni su korištenjem vrijednosti bjeline papira. Akvarel je nastao tijekom najplodnijeg razdoblja umjetničinog stvaralaštva.
Umjetnina je kupljena 1957. godine.

***
Slava Raškaj (Ozalj, 2.1.1877. – Stenjevec kraj Zagreba, 29.3.1906.), slikarica. Opus je ostvarila u akvarelu, pastelu, ulju i crtežu uglavnom u malome formatu. Opus Slave Raškaj pripada impresionističkoj struji hrvatske moderne.
Ivan Benković: Rečica I.
Ivan Benković
Rečica I.
1912.
8 x 32 cm, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-14386 G
Široko zasnovan pogled sa zapadnog prilaza selu Rečica kraj Karlovca ostvaren je atmosferskom perspektivom provedenom kroz tri plana unutar vodoravno izduženog kadra. Selo je smješteno u drugom planu: lijevo od središta kadra prikazana je župna crkva Sv. Ivana Krstitelja s prepoznatljivim baroknim zvonikom, do vatrogasnog doma smještenog krajnje lijevo kroz prvi plan u dubinu vodi pravac ceste, a desno od središta kadra prikazan je dvorac imanja Rečica, nekad u vlasništvu hrvatskog preporoditelja i utemeljitelja Matice hrvatske Janka grofa Draškovića. U trećem planu plavičasti brežuljci i nebo. Proporcije planova određene su pravilom zlatnoga reza. Umjetnina je kupljena 2014. godine.

***
Ivan Benković (Rečica kraj Karlovca, 12. 4. 1886 – Chicago, 23. 10. 1918), slikar i grafičar. Ranija djela su mu pod utjecajem impresionizma, a kasnije pod utjecajem secesije i ekspresionizma.
Zlatko Šulentić: Stari karlovački krovovi
Zlatko Šulentić
Stari karlovački krovovi
1916.
25 x 35,7 cm, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-269 G
Akvarel horizontalno položenog kadra s pogledom na zvonik župne crkve Presvetog Trojstva ispred i oko kojeg su neprohodno nanizani kućni zabati i krovovi karlovačke Zvijezde. Osvjetljenje dolazi slijeva, oštro se i pravocrtno lomi po plohama zabata i krovova s dimnjacima. Napetost između ploha arhitekture i ploha svjetlosti ovaj akvarel ispunjava ozračjem tjeskobne zapretenosti. Umjetnina je kupljena 1963. godine.

***
Zlatko Šulentić (Glina, 16. 3. 1893. – 9. 7. 1971.) slikar, likovni pedagog, svjetski putnik i putopisac.
Nikola Dragarić: Dvorište
Nikola Dragarić
Dvorište
1924.
29 x 26 cm, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-820 G
Unutar vertikalnog kadra prikazana su visoka ulazna dvorišna vrata bez vratnica koja sa dijagonalno položenom jednokatnicom s desna oblikuju prazan prostor prvog plana. Uz desni rub prikaza nalazi se masivni vertikalni volumen dimnjaka. Drugi plan nalazi se iza ulaznih vrata, a mjeri ga vertikalna raščlamba jednokatnice (istak i okno). Iza zelene mrlje naslućuje se treći plan. Kroz planove je ostvareno stupnjevanje stiješnjenosti prostora. Prizor je osvijetljen s desna, prevladavaju topli žuti, crvenkasti i smeđi tonovi, vertikalne sjene su plavičaste, a zelena mrlja naglašava žarište kompozicije. Prikazani arhitektonski sklop provincijskog gradića ili predgrađa dio je ikonografije grada u vremenu između dva svjetska rata, a čvrsta, sintetizirana forma i jednostavnost boja na tragu su Proljetnog salona.

Umjetninu je 1999. godine darovao Rudolf Bernardić.

***
Nikola Dragarić (Varaždin, 18. 3. 1899. – Karlovac, 1981), slikar, scenograf, djelatnik u kulturi. Od osnutka Galerije slika grada Karlovca 1945. godine do listopada 1950. godine na dobrovoljnoj bazi (bez novčane naknade) vršio je sve stručne, tehničke, administrativne i pomoćne poslove Galerije.
Vilko Gecan: Iz predgrađa
Vilko Gecan
Iz predgrađa
prije 1931.
53,5 x 38,7, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-118 G
Vodoravni kadar, kružna kompozicija rastvorena u dubinu. U prvom planu tri dominantna stabla, zakrivljenih debala i kružnih krošnji s tek naznačenim granama. Uz njih nekoliko manjih stabala i nešto šiblja. Kroz zakrivljena debla pogled na dvokatnicu svijetlih ploha i drveni plot. Prevladavaju ugasli zelenkasti, plavi i smeđi tonovi; žuti akcent pruža se dijagonalno od gornje sredine prema desno dolje i zaustavlja na početku druge trećine visine kadra. Naglašena izražajnost kratkih, zakrivljeniih, dinamičnih poteza. Nanos boje je posan, lazuran, a boje su transparentne.

***
Vilko Gecan (Kuželj kraj Broda na Kupi,16.6.1894. – Zagreb, 25.6.1973.).
Franjo Mraz: Pejzaž uz rijeku
Franjo Mraz
Pejzaž uz rijeku
1936.
29,3 x 39 cm, akvarel na papiru
GMK-IKMP-108 G
Plošni prikaz zavoja rijeke u desno.U prvom planu s desne strane srcoliki prilaz rijeci u kojoj stoji leđima okrenut ribar sa šeširom i mrežom prebačenom preko lijevog ramena. Druga obala rijeke je nerazvedena, obrasla je grmljem i drvećem. S lijeva između dva stabla iznad sredine visine kadra nalazi se prilaz rijeci. Udesno se među zelenkasto-smećkastim listopadnim grmljem i drvećem, tamnozelenom bojom i stožastim oblikom, ističe crnogorično stablo koje sa spomenutim ribarom tvori kolorističku poantu kompozicije.

Umjetnina je kupljena 1957. godine.

***
Franjo Mraz (Hlebine, 4. 4. 1910. – Brežice, 26. 10. 1981.) naivni slikar i kulturni djelatnik.
Blaž Ćuk: Uz Kupu
Blaž Ćuk
Uz Kupu
1960.
39 x 41, akvarel na papiru
GMK-IKMP-273 G
U prednjem planu površina rijeke prikazana tamnijim zelenim tonovima, raščlanjena je ritmičkim nizanjem dijagonala i vertikala odraza obalnog raslinja. Na samom dodiru rijeke i obale, tj. vode i zemlje tamnosivim izduženim plohama prikazana su dva iskrivljena u lijevu stranu nagnuta stabla. Iza njih prostire se svjetliji i prozračniji stražnji plan sa smeđim prilaznim puteljkom koji vodi od rijeke na desnu stranu prema gore i na sredini visine kadra gubi se u zelenilu. Ovaj isječak čiste prirode, u kojem postojanje čovjeka naznačuje tek pusti puteljak izveden je slobodnim, sigurnim i dinamičnim rukopisom kao zapisom neposrednog doživljaja ljepote i bogatstva prirode.

***
Blaž Ćuk (Krašić, 2. 2. 1915. – Karlovac, 4. 6. 1975.), slikar, likovni pedagog. Radio kao likovni pedagog u Gospiću do 1952. godine,a nakon toga u Karlovcu gdje tijekom 1960—tih godina 20. stoljeća kada je ostvario najveći i najkvalitetniji dio opusa.
Josip Vaništa: Podne na moru
Josip Vaništa
Podne na moru
1980.
20 x 37,3 cm, akvarel na papiru
GMK-IKMP-491 G
Na zrnastom akvarelnom papiru prozirno nanijeto ružičasto more i plavičasto nebo stapaju se na donjoj trećini kadra u daleki i nisko položeni obzor. Desno tonovima sive naznačena horizontala lukobrana. Daleko ispod obzora nekoliko gušćih lučnih poteza sugerira odraze svjetla na moru, a iznad lukobrana nekoliko prolaznika. Jednostavno komponiran pejzaž s dominantnom horizontalom i prozračnošću pigmenta odiše smirenošću i tišinom.

Umjetnina je kupljena 1980. godine.

***
Josip Vaništa (Karlovac, 17. svibnja 1924.), slikar, akademik, dobitnik brojnih umjetničkih nagrada, umirovljeni sveučilišni profesor, autor nekoliko knjiga eseja te suosnivač umjetničke skupine Gorgona.
Miroslav Šutej: Žuti
Miroslav Šutej
Žuti, 1981.
45 x 63,5 cm, kolažiranje, akvarel na papiru
GMK-IKMP-511 G
Horizontalni format papira obojen u donjem dijelu ružičasto, u gornjem dijelu žuto. Obojene površine prema sredini kadra blijede. Po sredini ostavljena bojom nepokrivena površina papira. Cijeli kadar skalpelom prostoručno razrezan na 38 vertikala koje tvore 38 ploha. Svaka druga ploha je omotana u gornjem dijelu bijelim papirom s plavom dijagonalnom linijom i u donjem dijelu bijelim papirom s oker linijom. Između 19 omotanih ploha nalazi se 19 neomotanih ploha. Duhovitost ovog djela leži u zaigranoj kombinatorici likovnih elemenata te u originalnom pristupu tehnici akvarela.

Rad je nagrađen Otkupnom nagradom Gradskog muzeja Karlovac na 2. Bijenalu akvarela Jugoslavije 1981. godine.

***
Miroslav Šutej (Duga Resa, 29.04.1936. - Krapinske Toplice, 13.05.2005.), slikar, grafičar, kipar, akademik.
Herman Gvardjančič: Oznaka nekog pejzaža
Herman Gvardjančič
Oznaka nekog pejzaža, 1981.
50,3 x 67 cm, akvarel na papiru
GMK-IKMP-654 G
Široki potezi dva, tri siva tona sa bjelinama nepokrivenog papira sugeriraju brežuljkasti pejzaž sa šumom i livadom.

Umjetnina je kupljena 1981. godine.

***
Herman Gvardijančić (Gorenja Vas – Reteče blizu Škofje Loke, 21. 10. 1943.), slovenski slikar.
Đorđe Petrović: Karlovac u suton
Đorđe Petrović
Karlovac u suton
1983.
49 x 70, akvarel na papiru
GMK-IKMP-568 G
Horizontalno označena tama u donjoj trećini visine kadra se prema gore lagano rasvjetljuje te iz nje kao u izmaglici izviruje crkveni toranj sa naslućenim krovom. Lazurno rađen akvarel u zelenkasto smeđim tonalitetima.

Umjetninu je 1985. godine u povodu 40. godišnjice Galerije darovao Đorđe Petrović.

***
Đorđe Petrović (Moravice, 8. 5. 1933. – 7. 6. 2015., Karlovac), slikar i likovni pedagog. Od 1982. godine s vezan isključivo za akvarel u kojem stvara meditativne, lirske pejzažne kompozicije.
Ivan Rabuzin: Prašuma
Ivan Rabuzin
Prašuma
1983.
57 x 79, akvarel na papiru
GMK-IKMP-537 G
Unutar horizontalno polegnutog kadra, prikazana je nepregledna prašuma. U prvom planu nalazi se rub šume sa 16 stabala zelenkasto-ružičastih krošanja i smeđe-sivih debala. Iza njih se prostire drugi plan sačinjen od 12 nizova polukružnih krošnji do ispod polovice papira. Među krošnjama smještena su dva brežuljka potpuno prekrivena nešto manjim polukružnim krošnjama. Zelenilo krošnji postaje sve svjetlije prema daljini, a na brežuljcima i prema visini. Desno je smješten bliži i niži brežuljak, a lijevo udaljenji i viši brežuljak. U daljini se na krošnjama pojavljuje plavičasti ton. Iza šume u trećem planu izviruju dva ogromna bijela oblaka. Postavljeni su tako da svojim oblikom korespondiraju s lijevim i desnim brežuljkom. Na gornjoj polovici kadra nebo prema gornjem rubu postaje tamnije plavo. Visoko iznad prašume, između niskih oblaka, plovi veliki bijeli oblak. U donjem dijelu mu je nanizano šest manjih zatvorenih kružnih oblika, a u gornjem dijelu je definiran neprekinutom, valovitom obrisnom linijom.

Umjetninu je 1983. godine darovao Ivan Rabuzin.

***
Ivan Rabuzin (Ključ kraj Novoga Marofa, 27. 3. 1921. – Varaždin, 18. 12. 2008.), naivni slikar, grafičar i kolekcionar svjetskoga glasa. Svoje izvorne likovne kompozicije gradi ritmizacijom i umnožavanjem većih ili manjih savršenih elementarnih gradbenih jedinica svijeta: točkica i krugova pretežito plave, zelene, ružičaste i ljubičaste boje.
Alfred Krupa: Dobra kod Jarčeg polja
Alfred Krupa
Dobra kod Jarčeg polja
1984. g.
34 x 51 cm, akvarel na papiru
inv. br. GMK-IKMP-572 G
Pogled s visine na rijeku koja prolazi između dva brežuljka. Na lijevom je cesta koja prilazi do rijeke, desni brežuljak je strmiji. Prizor je komponiran u tri plana koja se podudaraju s podjelom kadra na trećine. U prvom planu prikazani su obronci brežuljaka i blještava površina rijeke. U drugom planu nalazi se mlin na slapu i bujna riječna vegetacija na brežuljcima. U prva dva plana prevladavaju plohe toplo žutih tonova, obrubljene hladnim sivoplavim linijama. U prikazu riječne površine veći dio papira je ostao nepokriven bojom. U treći plan smještena je plavičasta ploha planine u daljini i nebo u čijem prikazu je između planine i blijedo sivih oblaka ostavljena nepokrivena površina papira . Alfred Krupa posebno je poznat i omiljen po riječnim pejzažima u akvarelu poput ovog naslikanim u prirodi a la prima.

Umjetninu je 1985. godine povodom 40. godišnjice Galerije darovao Alfred Krupa.

***
Alfred Krupa slikar (Miklow pokraj Katowica, Poljska 22. 7. 1915. – Karlovac, 16. 10. 1989.), slikar, likovni pedagog i društveni djelatnik. Od 1950- ih slika akvarele i ulja s motivima Karlovca i okolice, intimnih, lirskih ugođaja i portrete.
Vesna Pavlaković: Bez treptaja III
Vesna Pavlaković
2000.
Bez treptaja III
50 x 70 cm, akvarel, olovka, masni grafit na papiru
GMK-IKMP-13334 G
Istraživalačka likovna kompozicija nastala je harmoniziranjem mrlja i ploha ugašenih nijansi plave, crvene i žute boje, te linijskog crteža tamnije sivim masnim grafitom i svjetlo sivom olovkom. Dio linija uokviruje prikaz i njegove dijelove, dio je zgusnut u plohu, a dio je poslužio za zrcalno zapisivanje pitanja Još uvijek ne znam što se dešava kad bez treptaja gledam. Korištenjem slova i riječi umjetnica istražuje odnos semantičkog i pojmovnog sloja s jedne, te konkretnog likovnog i ne mišljenog sloja s druge strane i svoju izraz pronalazi u zvučnom, vibrantnom doživljaju.

Rad je nagrađen Velikom nagradom 2. hrvatskog triennala akvarela 2001. godine, a za kupljen 2014. godine.

***
Vesna Pavlaković (Zagreb, 1955.), slikarica. Diplomirala je na 1978. godine Pedagoškoj akademiji,a 1982. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nikole Reisera.
Zlatko Keser: Znameniti Hrvati - Lojzek niske rezolucije
Zlatko Keser
Znameniti Hrvati - Lojzek niske rezolucije
2004.
100 x 70, akvarel na papiru
GMK-IKMP-7411 G
Na bijelom papiru nalijepljen je svjetlo plavo obojani papir, s mnoštvom prostoručno izrezanih okomitih tankih traka preko kojih je crnom linijom nastalom kontinuiranim pokretom izveden desni profil muškarca. Nepravilnom zakrivljenom zatvorenom crvenom linijom unutar koje su žuta, ljubičasta, crvena i svjetlo zelena crta, oblikovano je oko. Toplim bojama na tjemenu sugerirana je kardinalska kapica (zuchetto), a hladnim bojama koje se protežu preko cijele glave dvije vertikalne rešetke. Ovratnik je izveden apliciranjem manjeg papira kvadratnog formata na kojem su prorezi postavljeni vodoravno. Lice i ovratnik povezuje crna jajoliko zakrivljena linija. Na prvi pogled dječje neposredan, vedar prizor, s naslovom djela ispisanim uz donji rub prikaza preobražava se u slikarsku ironiju.

Umjetnina je nagrađena otkupnom nagradom Galerije „Vjekoslav Karas“ na 3. Hrvatskom triennalu akvarela 2004. godine.

***
Zlatko Keser (Zagreb, 23.01.1942.) slikar, akademik.

Zbirka crteža i grafike

Zbirka crteža i grafike umjetnička je zbirka i obuhvaća umjetnine na papiru izrađene raznim crtačim i grafičkim tehnikama, te kronološki pokriva razdoblje 19., 20. i 21. st. Zbirka je u stalnom razvoju.

Daniel Butala: Posljednji ratnik
Daniel Butala
Posljednji ratnik
2000. g.
140 x 90 cm, crtež
inv. br. GMK-IKMP-7389 G
Nadrealističko ozračje ovog crteža ostvareno je majstorskim komponiranjem i izuzetnom crtačkom tehnikom kojima su uravnoteženi monumentalnost i minucioznost, realnost i imaginacija.

Karlovački slikar Daniel Butala (1943.) diplomirao je slikarstvo 1967. godine u klasi prof. I. Šebalja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dosljedan je u razvijanju osobnog i prepoznatljivog crtačkog stila.

Zbirka modernog i suvremenog slikarstva

Zbirka modernog i suvremenog slikarstva umjetnička je zbirka i obuhvaća umjetnine na platnu, papiru i krutim nositeljima izrađene slikarskim tehnikama (tempera, ulje i akrilik, kombinirana tehnika) tehnikama, te kronološki pokriva razdoblje 19., 20. i 21. st. Zbirka je u stalnom razvoju.

Ljudevit Šestić: Školska ulica
Ljudevit Šestić
Karlovačka Školska ulica
1930. g.
ulje na platnu, 55 x 70 cm
sign. d.l. Šestić 1929
inv. br. GMK-IKMP-42 G
Ljudevit Šestić (Đakovo, 1900. – Zagreb, 1962.) je 1925. godine diplomirao slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu u klasi V. Becića.
U Karlovcu je radio kao gimnazijski nastavnik crtanja (1928./1929. i 1933. –1940.), te kao slobodni umjetnik od 1943. do 1944. godine. Slikajući Karlovac i njegovu okolicu ostvario je najkvalitetniju dionicu svog opusa.
Slika Školska ulica ranijeg je Šestićev rad, a korespondira s magičnim realizmom. Nabijena je bremenitim međuratnim ozračjem ispražnjene provincijske ulice. Kompozicija je izgrađena s čvrstim formama, naglašenim volumenom i zagasitim koloritom
Ljudevit Šestić: Mlin na Mrežnici
Ljudevit Šestić
Mlin na Mrežnici
ulje na platnu, 62 x 74 cm
sign. d.d. Šestić
inv. br. GMK-IKMP-21 G
Ljudevit Šestić tijekom boravka u Karlovcu intezivno slika te usvaja impresionistički izričaj koristeći mrlje, kratke poteze i svjetliju kromatiku slikajući Karlovac i njegovu okolicu. Kvalitetom i brojnošću tada stvorenih slika postaje postaje utemeljiteljem karlovačkog pejzažnog slikarstva.
Alfred Krupa: Pejzaž
Alfred Krupa
Krajolik
1961. g.
ulje na lesonitu, 53 x 73 cm
sign. d.d. Krupa A.61.
inv. br. GMK-IKMP-750 G
Alfred Krupa (Miklow pokraj Katowica, Poljska 1915. – Karlovac, 1989.). Studira slikarstvo na Akademiji u Krakowu u klasi prof. J. Mehoffera (1933. – 1937.) te specijalizira portret. U Hrvatsku dolazi tijekom Drugog svjetskog rata. Od 1946. godine radi kao omiljeni karlovački nastavnik crtanja.

Krupa je jedan od najplodnijih predstavnika karlovačkog pejzažnog slikarstva, a najčešće se izražavao akvarelom. Ovaj panoramski pogled dočarava atmosferu mokrog i mrzlog jesenjeg jutra na rijeci Kupu i time svjedoči da je i u „sporoj“ tehnici ulja Krupa suvereno vladao likovnim elementima.
Blaž Ćuk: Mažuranićeva obala
Blaž Ćuk
Mažuranićeva obala
1970. g.
ulje na platnu, 44 x 60 cm
inv. br. GMK-IKMP-809 G
Blaž Ćuk (Krašić, 1915. – Karlovac, 1975.), diplomirao je 1944. godine na Umjetničkoj Akademiji u Zagrebu u klasi V. Becića.
U Karlovcu je živio i radio kao nastavnik crtanja od 1953. godine. Vlastiti izraz ostvario tijekom 1960—tih godina kada je ostvario najveći i najkvalitetniji dio opusa, zanimljiv i unutar nacionalnog pejzažnog slikarstva.
Na ovoj slici dulji ili kraći potezi, udarci i mrlje imaju glavnu ulogu u konstrukciji slike. Zanemareno je znanje o obliku predmeta, a sav interes je posvećen optičkom bogatstvu prizora.
Višnja Ercegović: U snijegu
Višnja Ercegović
U snijegu
1955. g.
ulje na platnu, 58 x 74 cm
sign. g.d. VE
inv. br. GMK-IKMP-147 G
Višnja Ercegović, (Zagreb, 1922.) - diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1946. godine u klasi J. Mišea.
U Karlovcu je provela djetinjstvo i djevojaštvo, da bi mu se ponovno vratila nakon umirovljenja.
Slika pripada ciklusu sajmenih i zimskih prizora koja je slikarica započela raditi od polovice 1950- ih godina. U gradnji likovne kompozicije koristi plošnost i majstorsku razgradnju boje na suptilne tonove.
Josip Vaništa: Voće
Josip Vaništa
Voće
1941. g.
ulje na kartonu, 20 x 33 cm
sign. l.g. Vaništa 41
inv. br. GMK-IKMP-65 G
Josip Vaništa (Karlovac, 1924.) - diplomirao slikarstvo 1950. godine u klasi M. Tartaglie.
Opus mu krakterizira izuzetni senzibilitet i osobnost. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih suvremenih umjetnika.
Ovom izuzetnom mrtvom prirodom, tada karlovački gimnazijalac Josip Vaništa, anticipirao je svoje buduće formalne i pikturalne harmonije.
Franjo Koren: Jesen
Franjo Koren
Jesen
1964. g.
ulje na lesonitu, 60 x 45 cm
sign. d.d. Koren 64
inv. br. GMK-IKMP-284 G
Franjo Koren (Slavonski Brod, 1929. – Karlovac, 1982.) Nakon prekida karijere kriminalističkog inspektora, kao vrlo talentirani samouki slikar usavršavao se u Majstorskoj radionici K. Hegedušića (1960. – 1963.).

Ekspresionističke značajke Korenova djela očituje i ova slika modre vaze sa šest poluuvenulih suncokreta, izvedena specifičnom tehnikom, bliskom tašizmu i gestualnom slikarstvu.

Zbirka plakata

Zbirka plakata dokumentarna zbirka tiskane građe u nastajanju, te kronološki pokriva razdoblje 19., 20. i 21. st. Osnova zbirke su plakati vezani uz djelatnost Galerije slika grada Karlovca (1945 – 1954), Gradskog muzeja Karlovac i drugih muzeja i baštinskih ustanova grada Karlovca, Hrvatske i šire. Zbirka sadržava plakate dokumentarne i umjetničke vrijednosti. Zbirka je u nastajanju.

Zbirka skulptura

Zbirka skulptura sadrži skulpture (puna plastika, reljef, mala plastika, makete, objekti) izrađene u kamenu, metalu, gipsu, drvetu, keramici i umjetnim materijalima, te kronološki pokriva razdoblje od 19. stoljeća nadalje. Umjetnine u zbirku ulaze uglavnom vezano uz povremene izložbe u organizaciji Gradskog muzeja Karlovac te darovanjem i planiranom kupnjom. U zbirci se nalaze skulpture: Ivana Meštrovića, Vojina Bakića, Koste Angeli Radovanija, Dušana Džamonje, Josipa Diminića, Ksenije Kantoci, Bojana Stranića, Marija Vilhara, Franca Luznika, Edit Merle, Zlatka Zlatića, Hanibala Salvara, Irene Podvorac te karlovačkih autora: Nedjeljka Faka, Andrije Kusanića, Josipa Laslavića, Zdenka Grgeljca, Franciške Petelinšek, Višnje Ercegović i Lidije Maček Stanić. Zbirka je vrijedan izvor za istraživanje i prezentaciju karlovačke kiparske baštine vezane uz živote i opuse karlovačkih likovnih umjetnika (Franciska Petelinšek, Zdenko Grgeljac, Andrija Kusanić, Daniel Butala) te prezentacije već spomenutih kiparskih opusa od nacionalne važnosti koje su tijekom vremena baštinile brojne karlovačke građanske obitelji ili su njihovi autori životom i radom na neki način vezani uz Karlovac. Zbirka je u stalnom razvoju.

Lidija Maček Stanić: Jura zeleni
Lidija Maček Stanić
Jura zeleni
2005. g.
šamotirana glina, 40 x 26 x 7 cm
inv. br. GMK-IKMP-8627 G
Skulptura Jure zelenog dio je ciklusa keramičkih skulptura Mitološki bogovi na hrvatskom Olimpu koji je karlovačka keramičarka Lidija Maček Stanić izložila 2007. godine nadahnuta drevnim slavenskim mitološkim pričama o borbi između dobra i zla, svjetla i tame.

Zbirka slika 18. i 19. stoljeća

Zbirka slika 18. i 19. stoljeća umjetnička je zbirka i obuhvaća slike na platnu, papiru i krutim nositeljima izrađene slikarskim tehnikama (ulje i kombinirana tehnika), te kronološki pokriva razdoblje 18. i 19. stoljeća. Zbirka je u stalnom razvoju.

Vjekoslav Karas: Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke Nil
Vjekoslav Karas
Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke Nil
1842./43. g.
ulje na platnu, 182 x 206 cm
inv. br. GMK-IKMP-13 G
Vjekoslav Karas (Karlovac, 1821. - Karlovac, 1858.) je prvi hrvatski školovani slikar. Njegov opus jedan je od vrhunaca nacionalnog slikarstva 19. stoljeća.
Slika je nastala po uzoru na Overbeckovu kompoziciju srodne teme (Našašće Mojsija) te predstavlja Karasov prvi kontakt s nazarenskim slikarstvom. Idealizirane likove odlikuje kolorirana forma naglašene konture.
Vjekoslav Karas: Autoportret
Vjekoslav Karas
Autoportret
1845. g.
ulje na platnu, 22,7 x 16,2 cm
inv. br. GMK-IKMP-283 G
Tonski ostvaren psihološki autoportret primjer je Karasova realističkog pristupa modelu. Motiv s pisaljkom u ruci kojom prelazi crtajući preko bijele pozadine djeluje programatski: slikar samog sebe predstavlja po svojoj umjetničkoj vokaciji.
Vjekoslav Karas: Portret Jozefine Barac Bernardić
Vjekoslav Karas
Portret Jozefine Barac Bernardić
1852. - 1856. g.
ulje na platnu, 40,1 x 31,7 cm
inv. br. GMK-IKMP-179 G
Ovaj psihološki portret djevojke sa staklenim okom nastao je tijekom najplodnijih godina Karasovog stvaralaštva.
Jakov Šašel: Panorama Karlovca s vlakom
Jakov Šašel
Panorama Karlovca s vlakom
oko 1875. g.
ulje na platnu, 63 x 87 cm
sign. d.l. J. Šašel
inv. br. GMK-IKMP-266 G
Jakov Šašel (Železna Kapla kod Borovlja u Koruškoj, 1832. – Karlovac, 1903.) djelovao je u Karlovcu kao puškar, graver i samouki slikar od 1857. godine. Slikao je svece i biblijske motive za katoličke i pravoslavne crkve, povijesne i žanr – scene, te detaljistički izvedene panoramske vedute Karlovca, pejzaže i portrete.
U zbirci se nalaze njegove dvije varijante pogleda na Karlovac. Panorame su izvedene preciznom, dokumentarističkom deskripcijom. Na ovoj je, među ostalim, prikazao putničko – teretni vlak s parnom lokomotivom i željeznički most preko Kupe.

Zbirka umjetničke fotografije, multimedije i drugih suvremenih tehnika

Zbirka umjetničke fotografije, multimedije i drugih suvremenih tehnika umjetnička je zbirka i obuhvaća analognu i digitalnu fotografiju, video, audio zapise, koncepte, a kronološki pokriva razdoblje 20. i 21. stoljeća. Zbirka je u stalnom razvoju.