HR | EN

Prirodoslovni odjel

Prirodoslovni odjel vodi nas kroz priču o raznovrsnosti prirodne baštine karlovačkoga kraja u kojem se susreću panonska i dinarska regija. U vitrinama i muzejskim se čuvaju svjedočanstva o evoluciji prirode od najstarijih geoloških razdoblja, tragovi živog i izumrlog svijeta, a u muzejskim čuvaonicama se nalaze noviji predmeti koji pokazuju bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta karlovačke županije koji se povremeno izlažu.

Odjel je od njegovog formiranja 1965. godine pa do umirovljenja 1998. godine vodio viši kustos Vladimir Peršin, prof. U tom razdoblju pronađene su i evidentirane rijetke biljne vrste, posebno proučavani cretovi, flora dijela Žumberka i fosili na području Korduna. Odjel je 2013. godine preuzeo kustos Luka Čorak.

Fundus zbirke Prirodoslovnog odjela nažalost je osiromašen ratnim razaranjima i nedostatkom adekvatne pohrane no od 2016. godine provodi se intenzivno prikupljanje fundusa kroz terenski rad na području šire karlovačke okolice te kroz razne donacije i akvizicije. Za kvalitetnu i atraktivnu prezentaciju karlovačke prirodoslovne baštine potrebna je modernizacija odjela i dobra suradnja raznih struka i sukladno tome uspostavljena je suradnja odjela s relevantnim karlovačkim, hrvatskim i stranim institucijama i konstantno usavršavanje djelatnika. Vrlo optimističan stav odjela je dodatno potkrijepljen velikom raznolikošću flore i faune Karlovačke županije koja je do danas ostala relativno neistraženo područje.

U prirodoslovnim zbirkama su pohranjene informacije o promjenama u prirodi i vremenu, možemo ih smatrati svojevrsnim svjedocima prošlog vremena. Specifične su zbog prirode fundusa, u njima se nalaze "prirodnine", tj. građa sakupljena iz prirode, zbog toga ih se smatra dijelom kulturne baštine ex situ. One su rjeđe od ostalih te stoga vrlo vrijedne i zanimljive kako posjetiteljima tako i stručnjacima. Osim toga u vremenu virtualne otuđenosti čovjeka od prirode one su jedna od rijetkosti koje na opipljiv i stvaran način mogu približiti prirodu čovjeku. Bitne su u podizanju svijesti javnosti o značenju očuvanja bioraznolikosti za dobrobit ljudske populacije i kao takve su važni nositelji globalne i lokalne kulturne baštine. U Gradskom muzeju trenutno postoje 4 prirodoslovne zbirke od kojih se jedna nalazi u stalno postavu dok su ostale u procesu obrade i dopune te će uskoro biti dostupne.

Voditelj odjela: Luka Čorak, kustos; luka.corak@gmk.hr

Entomološka zbirka

Entomološka zbirka Gradskog muzeja Karlovac nedavno je osnovana kako bi zamjenila bivšu zoološku zbirku. U njoj se nalaze kukci iz skupina kornjaša (Coleoptera) i dnevnih leptira (Lepidoptera) sa područja šire kalovačke okolice. Trenutno je pohranjena u muzejskim čuvaonicama i intentivno se obrađuje kako bi se mogla što prije povremeno izlagati.

Jelenak, ženka - (Lucanus Cervus L.)
Jelenak, ženka
(Lucanus Cervus L.)

Geološko-paleontološka zbirka

U stalnom postavu Prirodoslovnog odjela izložena je geološko - paleontološka zbirka sa zanimljivim primjercima flore i faune koji su živjeli na području Karlovačke županije te primjerci koji originalno nemaju staništa na ovim područjima, ali igraju bitnu ulogu kao prethodnici vrstama koje kasnije nalazimo na našim prostorima. Revizija i rekonstrukcija Geološko-paleontološke zbirke je pri kraju te će se stalni postav uskoro dopuniti novim predmetima.

Gips
Gips
Relativno česti mineral malene čvrstoće (2 prema Mohsovoj skali) koji je svima dobro poznat i ima široku upotrebu, kako u povijesti tako i danas. Kemijska formula mu je CaSO4•2H2O. Ime gips dolazi od grčke riječi gypsos što u prijevodu znači kreda. Zanimljivo je da se jedna od varijanti gipsa pod nazivom alabaster koristila kao građevinski materijal u drevnom Egiptu, Mezopotamiji te kroz srednji vijek.
Amonit
Amonit
Ovaj glavonožac iz velike skupine Ammoniodea je živio je u rasponu prije 400 milijuna (devon) pa do prije 60 milijuna (kreda) godina kada su izumrli nakon ekološke katastrofe zajedno s dinosaurima. Karakteristično za ovu skupinu je vapnena kućica koja ih je štitila od predatora te omogućavala slobodno zadržavanje u stupcu vode (lebdjenje) pomoću malenih komorica koje su se punile plinom po potrebi. Ove vrlo uspješne životinje su bile vrlo rasprostranjene i raznolikih oblika i veličina. Vjerojatnost da ih nađemo na karlovačkom području je mala jer su do stvaranja Paratethys mora i kasnije Panonskog mora bili vrsta čija je populacija bila u sve bržem padu.
Fosil drvolike paprati
Fosil drvolike paprati
Svoj početak u evoluciji paprati počinju negdje prije oko 360 milijuna godina. Tada su, uz tadašnje biljne vrste, predstavljale pionire u osvajanju kopna i činile jednu od osnova hranidbenog lanca. Njihova staništa su karakteristična po tome što trebaju vlažnost, zaštitu od prejakog direktnog sunca i relativno kiselo tlo. Ovo je vrlo uspješna skupina što dokazuje svojim opstankom do danas.
Kod fosila drvolikih paprati njihova je organska građa zamijenjena anorganskim kristalima, ali su ostali karakteristični „godovi“ po čemu ih možemo prepoznati.
Fosil ribe
Fosil ribe
Ovaj fosil je specifičan po tome što se sastoji od 2 dijela, samog fosila i njegova otiska koji su se kroz vrijeme stopili u jedno i daju zapanjujuće jasnu sliku o životinji. Fosil je dar braće Mirka i Stjepana Seljan koji su bili poznati istraživači porijeklom iz Karlovca, a potječe iz J. Amerike.
Zanimljiva činjenica je da su ribe evolucijski stare više od 400 milijuna godina i potječu iz perioda Zemljine povijesti pod nazivom devon.
Femur vunastog mamuta
Femur vunastog mamuta
Mammuthus primigenius
Blumenbach, 1779
duljina=61 cm
cjelina (sredina kosti): širina=32 cm
masa=16840 g
inv. br. GMK-PR-19
Čeljust spiljskog medvjeda
Čeljust spiljskog medvjeda
Špiljski medvjed ((Ursus spelaeus (Rosenmüller & Heinroth, 1794.)) je izumrla vrsta medvjeda koji je naseljavao i ova područja (Lukinić pećina). Izumro je prije oko 30 000 godina zbog promjene klime i povlačenja leda. Iako je po veličini bio u rangu s danas najvećim primjercima što se jasno vidi iz izgleda njegove čeljusti, spiljski medvjed nije bio mesojed nego pretežito vegetarijanac. Naime većinu njegove prehrane su činile biljke (razne bobice, voće, med…), do mesa je dolazio povremeno otimajući plijen drugim grabežljivcima, jedući strvine i loveći. Također postoje indikacije o kanibalizmu. Ostatci ove veličanstvene životinje su izloženi u muzejskom stalnom postavu.

Ihtiološka zbirka

Ihtiološka zbirka proizašla je iz suradnje Gradskog muzeja Karlovac s karlovačkim slatkovodnim akvarijem Aquatikom, a najmlađa je zbirka odjela koja za sad ima samo nekoliko predmeta. No, sadrži veliki potencijal te će predstavljati riblju faunu karlovačkih i hrvatskih rijeka.

Herbarij

Botanička zbirka, tj. herbarij rezultat je marljivog i savjesnog rada osnivača odjela, višeg kustosa Vladimira Peršina. Ona sadrži godinama sakupljanu floru karlovačke županije te dijelove edukativnih herbarija rađenih za osnovne i srednje škole na prijelazu 19. u 20. stoljeće gdje se kao autor spominje poznati prirodoslovac Dragutin Hirc. Zbirka se trenutno obrađuje i dopunjuje.