O vodiču tiskanom uz izložbu MAJSTOR OD ZADOBARJA govorili su autori: dr. sc. Rosana Ratkovčić, dr. sc. Vlado Mikšić i Igor Čulig, prof. Stari grad Dubovac, petak, 19. svibnja 2017. u 19 sati *** Otkrivene 2005. godine, a potom i restaurirane, zidne slike u kapeli svetog Antuna Pustinjaka u Zadobarju ističu se kao razmjerno dobro očuvana cjelina koja obuhvaća istočni, sjeverni i južni zid...
18. 5. 2017., 17:00 / Međunarodni dan muzeja / Karlovački vrtuljak Nakon uvodnog motivacijskog razgovora i razgleda izložb autoportret / Selfie...
MEĐUNARODNI DAN MUZEJA – Muzeji i sporne povijesti – govoriti o neizrecivom u muzejima Predavanje dr. sc. Josipa Mihaljevića „Većeslav Holjevac...
U srijedu, 17. svibnja 2017. godine u 19 sati u Izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja Karlovac na Strossmayerovom trgu 7 otvorena je...
POPULARNA PSIHOLOGIJA U GALERIJI! Predavanje Samoslik naš nasušnji – patologija selfija ili samo trend? uz izložbu AUTOPORTET / SELFIE U srijedu, 24. svibnja 2016. u...OPŠIRNIJE
205 godina od rođenja Dragojle Jarnević *** Dragojla Jarnević, hrvatska književnica, uvjerena ilirkinja, odgajateljica i pedagoginja rođena je 4. siječnja 1812. godine u Karlovcu. Kao pripadnica viših slojeva društva školovala se na njemačkom jeziku. Potaknuta idejama iliraca samostalno i s velikim naporom učila je i usavršavala hrvatski jezik. Zarađivala je kao odgajateljica u plemićkom dvorovima Graza, Trsta i Venecije. U Karlovcu se uzdržava šivanjem, ali i piše, planinari, druži se s istaknutim članovima učiteljskog pokreta, drži stručna predavanja iz pedagogije pa i sama postaje članicom Hrvatsko- pedagoškog zbora. Književno stvaralaštvo Dragojle Jarnević je značajno za razvoj hrvatske književnosti. Dragojla je stvorila značajan književni opus: u književnosti se javila domoljubnim i ljubavnim pjesmama koje su tipični primjerci tadašnje prigodne lirike. Uspješnija je bila kao pripovjedačica: napisala je desetak uglavnom sentimentalno pustolovnih novela koje je...
Melkior Lukšić (Karlovac, 1836. – Karlovac, 9.11.1916.) Dana 9. studenog 2016. godine navršava se 100. obljetnica smrti jednog od osnivača Gradskog muzeja Karlovac – Melkiora Lukšića, koji se cijelog života trudio oko kulturnog napretka grada Karlovca. Melkior Lukšić potječe iz poznate karlovačke trgovačke obitelji, te je kao izučeni trgovac preuzeo vođenje trgovine papira. Već od mladenačkih dana aktivan je u karlovačkom kulturnom životu, posebice u organiziranju i sudjelovanju u amaterskim kazališnim predstavama, a čitav svoj život bio je aktivno uključen i u rad Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora“. Naime, sudjelovao je na prvoj skupštini društva 15. siječnja 1866. godine. Član društva bio je do svoje smrti i to u različitim funkcijama - kao pjevač, odbornik, podpredsjednik, blagajnik, upravitelj Zorin-doma, te počasni („začastni“) član društva od 1895. godine. Za napredak grada, posebice na kulturnom i sportskom planu (bio je aktivni član Streljačkog...
Dagerotipija u kutiji obitelji Riester iz 1849. godine pripada skupini tzv. posmrtnih ili žalobnih fotografija, a prikazuje Karla Ferdinanda Riestera sa suprugom Antonijom, dvojicom sinova – Karlom i Ferdinandom i umrlom kćerkicom Theresijom. Posmrtna fotografija je običaj fotografiranja preminulih članova obitelji koji je u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća bio popularan u SAD-u i Europi. Posmrtne fotografije, osim što otkrivaju prikazivanje smrti u određenom vremenu i prostoru, ujedno su i odraz kulturno-povijesnog odnosa prema konceptu smrti i njegovog mijenjanja. U prvo vrijeme je posmrtna fotografija preuzela način prikazivanja iz slikarstva – prikaz cijelog tijela pokojnika u lijesu ili samo glave. No, kao brže i dostupnije rješenje preuzima prevlast nad slikarskim prikazima pokojnika, te usporedo s razvojem fotografskih tehnika razvija i svoja pravila prikaza. Povezujući smrt sa snom, pokojnike se fotografira u krevetima kao u dubokom snu. Ubrzo...
Potonuće Titanica najpoznatija je pomorska tragedija suvremenog doba. „Tonemo velikom brzinom“- ova SOS poruka upućena s Titanica, stigla je u 00:25 sati 15. travnja 1912. godine na brod RMS Carpathia, 25 minuta nakon što je santa leda probila trup broda. Carpathia se u tom trenutku nalazila 58 milja jugoistočno od Titanica i plovila je prema Rijeci. Kapetan Rostron je odmah zapovijedio najvećom brzinom smjer prema Titanicu. Na mjesto nesreće stigli su dva sata nakon što je brod potonuo. Posada Carpathie spasila je 705 brodolomaca. Kao znak zahvale za iskazanu hrabrost i humanost posada je odlikovana srebrenim peharom, a svaki član posade posebnom medaljom i novčanom nagradom. Sredstva za nagrade prikupili su preživjeli s Titanica. Medalje su im uručene u salonu broda 29. svibnja 1912. Među članovima posade broda Carpathia bio je i Karlovčanin Herman Godler. Služio je kao konobar i sa 17 godina bio je jedan od najmlađih članova posade. Cijeli život proveo je na moru....
