HR | EN
dan muzeja
  • Portret Dragojle Jarnević

    nepoznati autor
    Portret Dragojle Jarnević
    oko 1850.
    ulje na platnu
    55,5 x 68,6 cm
    inv. br. GMK-IKMP-276 G
  • Fotogalerija

Opis

205 godina od rođenja Dragojle Jarnević

***

Dragojla Jarnević, hrvatska književnica, uvjerena ilirkinja, odgajateljica i pedagoginja rođena je 4. siječnja 1812. godine u Karlovcu. Kao pripadnica viših slojeva društva školovala se na njemačkom jeziku. Potaknuta idejama iliraca samostalno i s velikim naporom učila je i usavršavala hrvatski jezik.

Zarađivala je kao odgajateljica u plemićkom dvorovima Graza, Trsta i Venecije. U Karlovcu se uzdržava šivanjem, ali i piše, planinari, druži se s istaknutim članovima učiteljskog pokreta, drži stručna predavanja iz pedagogije pa i sama postaje članicom Hrvatsko- pedagoškog zbora.

Književno stvaralaštvo Dragojle Jarnević je značajno za razvoj hrvatske književnosti. Dragojla je stvorila značajan književni opus: u književnosti se javila domoljubnim i ljubavnim pjesmama koje su tipični primjerci tadašnje prigodne lirike. Uspješnija je bila kao pripovjedačica: napisala je desetak uglavnom sentimentalno pustolovnih novela koje je objavljivala u tadašnjoj periodici. Za života joj je tiskana jedino zbirka naglašenog preporodnog duha Domorodne poviesti, tiskana u Karlovcu 1843. u Prettnerovoj tiskari. Napisala je i roman Dva pira u kojem je sažela svoje pripovjedačko iskustvo, no i učinila značajan pomak prema opisu prepoznatljivog društvenog konteksta i psihološkog obrisa likova. Roman je u nastavcima objavljivan u časopisu Domobran godinu dana nakon objave prvog romana novije hrvatske književnosti Kraljevićevog Požeškog đaka.

Svojim životom, pa i načinom i shvaćanjem pisanja Dragojla Jarnević kida važeće norme i izdvaja se iz okoline što najbolje možemo pratiti u njenom najvrjednijem djelu: Dnevniku koji je tek 2000. godine objavljen kao cjeloviti, integralni tekst. Dnevnik je uz unutarnju dramu vlastitih osjećaja, zanimljivo kulturno, povijesno i političko svjedočanstvo vremena, događaja i ljudi Karlovca i Hrvatske 19. stoljeća. Najbolji dijelovi Dnevnika iskorak su prema modernizmu i prema suvremenim dnevnicima 20. stoljeća.

Umrla je u Karlovcu 1875. godine.