U sklopu programa Zvjezdanog ljeta, na sam rođendan grada Karlovca, 13. srpnja 2021. na Starom gradu Dubovcu održana je kazališna predstava „Otmica u galeriji“. Predstava je izložbeno-kazališni projekt Galerije Ružić i Kazališne družine „Ivana Brlić-Mažuranić“ iz Slavonskog Broda nastao na temelju umjetničke ostavštine znamenitog kipara Branka Ružića. Interaktivnu predstavu „Otmica u galeriji“...
U Galeriji Vjekoslav Karas se7. srpnja 2021. otvorila tradicionalna kolektivna izložba karlovačkih likovnih umjetnika – Karlovački likovni susreti...
Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj je 5. srpnja 2021. godine uz slobodno razgledavanje muzeja i stručna vodstva proslavio svoj drugi...
Od 13. srpnja 2021. u prostoru Gradskog muzeja Karlovac može se razgledati izložba likovnih radova učenika 3.a i 3.b razreda OŠ Grabrik inspiriranu...
Audio-vizualna izložba „Jednog dana život će biti lijep“ nastavak je projekta „Kad odrastem, bit ću bogatašica“ kojim se zaustavljamo u prostorima u kojima romska djeca...OPŠIRNIJE
Zrakoplov čije ostatke čuvamo u muzeju je tipa MiG 21 bis. 9. studenog 1991. godine poletio je s aerodroma Željava s ciljem raketiranja i bombardiranja Saborskog koje je tada u okruženju. Željava je jedna od zrakoplovnih baza iz koje su polijetali zrakoplovi JNA u napade na ciljeve u RH. Ovaj podzemni aerodrom izgrađen je na granici BiH i Hrvatske, u utrobi planine Plješivice. Za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku aerodrom je intenzivno korišten tijekom 1991. godine. Izbijanjem sukoba u BiH, zbog njegovog geostrateškog položaja krajem svibnja 1992. godine, onesposobljen je od strane JNA za dalje korištenje. Na Željavi je bio stacioniran Lovački 117. zrakoplovni puk Ratnog vazduhoplovstva JNA koji je imao 2 eskadrile presretača i 352. izviđačka eskadrila. Branitelji Saborskog, pripadnici Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, otvorili su vatru iz protuzračnih strojnica 12,7 mm. Pogođeni zrakoplov pao je na vojni poligon kod Slunja,...
U etnografskoj zbirci čuvaju se brojni uporabni i ukrasni predmeti koji svjedoče o negdašnjem načinu življenja, o osnovnim granama gospodarenja, o razmjeni iskustva i dobara s bližim i daljim susjedima, o moralnim i estetskim vrijednostima, o dostignućima u graditeljstvu, tekstilnom rukotvorstvu, lončarstvu i ostalim djelatnostima. U cjelokupnom opusu zbirke zrcale se i značajna povijesna događanja, opće promjene u društvu potaknute tehnološkim razvojem kao i kulturno-povijesna strujanja na ovim prostorima. Svaki primjerak priča svoju priču iz prošlosti s važnim porukama za budućnost. Ovom prigodom izdvajamo originalan svadbeni vijenac iz Draganića, otkupljen od Kate Biličić iz sela Mrzljaki. Prema podacima s inventarne kartice nastao je oko 1900. godine. U muzejske knjige upisan je pod brojem Et- 225. Sastoji se od tri bogato nakićena dijela: venca (vijenac) venčaca, (vjenčić) i parte (čeona traka). Služio je kao nakit za opremanje mladenke na dan vjenčanja i na...
Melkior Lukšić (Karlovac, 6.1.1838. – Karlovac, 9.11.1916.) Dana 9. studenog 2016. godine navršava se 100. obljetnica smrti jednog od osnivača Gradskog muzeja Karlovac – Melkiora Lukšića, koji se cijelog života trudio oko kulturnog napretka grada Karlovca. Melkior Lukšić potječe iz poznate karlovačke trgovačke obitelji, te je kao izučeni trgovac preuzeo vođenje trgovine papira. Već od mladenačkih dana aktivan je u karlovačkom kulturnom životu, posebice u organiziranju i sudjelovanju u amaterskim kazališnim predstavama, a čitav svoj život bio je aktivno uključen i u rad Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora“. Naime, sudjelovao je na prvoj skupštini društva 15. siječnja 1866. godine. Član društva bio je do svoje smrti i to u različitim funkcijama - kao pjevač, odbornik, podpredsjednik, blagajnik, upravitelj Zorin-doma, te počasni („začastni“) član društva od 1895. godine. Za napredak grada, posebice na kulturnom i sportskom planu (bio je aktivni član Streljačkog...
205 godina od rođenja Dragojle Jarnević *** Dragojla Jarnević, hrvatska književnica, uvjerena ilirkinja, odgajateljica i pedagoginja rođena je 4. siječnja 1812. godine u Karlovcu. Kao pripadnica viših slojeva društva školovala se na njemačkom jeziku. Potaknuta idejama iliraca samostalno i s velikim naporom učila je i usavršavala hrvatski jezik. Zarađivala je kao odgajateljica u plemićkom dvorovima Graza, Trsta i Venecije. U Karlovcu se uzdržava šivanjem, ali i piše, planinari, druži se s istaknutim članovima učiteljskog pokreta, drži stručna predavanja iz pedagogije pa i sama postaje članicom Hrvatsko- pedagoškog zbora. Književno stvaralaštvo Dragojle Jarnević je značajno za razvoj hrvatske književnosti. Dragojla je stvorila značajan književni opus: u književnosti se javila domoljubnim i ljubavnim pjesmama koje su tipični primjerci tadašnje prigodne lirike. Uspješnija je bila kao pripovjedačica: napisala je desetak uglavnom sentimentalno pustolovnih novela koje je...
Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.
