Naučite više o karlovačkoj zvijezdi iz edukativnog videa Gradskog muzeja Karlovac produciranog krajem 2020. godine. Video predstavlja povijesno relevantne "novosti" iz prve polovice 19. stoljeća vezane uz karlovačku zvijezdu. Prva novost se odnosi na kaponir koji se nalazi ispred tzv. Riječkih vrata, trećih vrata karlovačke zvijezde, dok se druga novost bavi ostacima prstena zidova u karlovačkom šancu....
Gradski muzej Karlovac će biti zatvoren do 22. siječnja 2021. zbog fumigacije stalnog postava i dijela fundusa, a Stari grad Dubovac će za javnost...
S posebnim zadovoljstvom objavljujemo kako smo povodom 116. rođendana Gradskog muzeja Karlovac 18. prosinca 2020. predstavili prelazak Gradskog...
Povodom proslave 116. rođendana Gradskog muzeja Karlovac od 18. 12. 2020. do 3. 1. 2021. organizirali smo rođendansku akciju kojom će svi...
Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, molimo posjetitelje da se suzdrže od uobičajenog neverbalnog...OPŠIRNIJE
Glavno obilježlje likovnom životu grada Karlovca između dva rata dalo je nekoliko gimnazijskih profesora, a značajno mjesto među njima pripada Mironu Makancu (1908. – 1991.) U Karlovcu je živio i radio od jeseni 1938. godine do proljeća 1941. godine, a kolege su mu bili slikari Ljudevit Šestić, Marijan Detoni i Stjepan Lahovsky (1941 – 1943). Makančev interes za svakodnevni život grada vidljiv je i na ovoj slici karlovačkog nastanka. Prikazani kupski most pušten je u promet 9. ožujka 1885. godine, a srušen 6. svibnja 1945. godine prilikom povlačenja Nijemaca iz grada. Slika je nastala neposredno prije Drugog svjetskog rata, a jedna je od rijetkih iz Zbirke modernog i suvremenog slikarstva koja kao motiv koristi svakodnevni život grada Karlovca. Prikazan je desni i manji dio lijevog luka željeznog mosta i središnji nosač. Na mostu, rasterom željezne konstrukcije ritmiziran je vrlo živi promet pješaka i konjskih zaprega u grad i iz grada. Ljudi i konjske zaprege prepune...
U etnografskoj zbirci čuvaju se brojni uporabni i ukrasni predmeti koji svjedoče o negdašnjem načinu življenja, o osnovnim granama gospodarenja, o razmjeni iskustva i dobara s bližim i daljim susjedima, o moralnim i estetskim vrijednostima, o dostignućima u graditeljstvu, tekstilnom rukotvorstvu, lončarstvu i ostalim djelatnostima. U cjelokupnom opusu zbirke zrcale se i značajna povijesna događanja, opće promjene u društvu potaknute tehnološkim razvojem kao i kulturno-povijesna strujanja na ovim prostorima. Svaki primjerak priča svoju priču iz prošlosti s važnim porukama za budućnost. Ovom prigodom izdvajamo originalan svadbeni vijenac iz Draganića, otkupljen od Kate Biličić iz sela Mrzljaki. Prema podacima s inventarne kartice nastao je oko 1900. godine. U muzejske knjige upisan je pod brojem Et- 225. Sastoji se od tri bogato nakićena dijela: venca (vijenac) venčaca, (vjenčić) i parte (čeona traka). Služio je kao nakit za opremanje mladenke na dan vjenčanja i na...
Melkior Lukšić (Karlovac, 6.1.1838. – Karlovac, 9.11.1916.) Dana 9. studenog 2016. godine navršava se 100. obljetnica smrti jednog od osnivača Gradskog muzeja Karlovac – Melkiora Lukšića, koji se cijelog života trudio oko kulturnog napretka grada Karlovca. Melkior Lukšić potječe iz poznate karlovačke trgovačke obitelji, te je kao izučeni trgovac preuzeo vođenje trgovine papira. Već od mladenačkih dana aktivan je u karlovačkom kulturnom životu, posebice u organiziranju i sudjelovanju u amaterskim kazališnim predstavama, a čitav svoj život bio je aktivno uključen i u rad Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora“. Naime, sudjelovao je na prvoj skupštini društva 15. siječnja 1866. godine. Član društva bio je do svoje smrti i to u različitim funkcijama - kao pjevač, odbornik, podpredsjednik, blagajnik, upravitelj Zorin-doma, te počasni („začastni“) član društva od 1895. godine. Za napredak grada, posebice na kulturnom i sportskom planu (bio je aktivni član Streljačkog...
205 godina od rođenja Dragojle Jarnević *** Dragojla Jarnević, hrvatska književnica, uvjerena ilirkinja, odgajateljica i pedagoginja rođena je 4. siječnja 1812. godine u Karlovcu. Kao pripadnica viših slojeva društva školovala se na njemačkom jeziku. Potaknuta idejama iliraca samostalno i s velikim naporom učila je i usavršavala hrvatski jezik. Zarađivala je kao odgajateljica u plemićkom dvorovima Graza, Trsta i Venecije. U Karlovcu se uzdržava šivanjem, ali i piše, planinari, druži se s istaknutim članovima učiteljskog pokreta, drži stručna predavanja iz pedagogije pa i sama postaje članicom Hrvatsko- pedagoškog zbora. Književno stvaralaštvo Dragojle Jarnević je značajno za razvoj hrvatske književnosti. Dragojla je stvorila značajan književni opus: u književnosti se javila domoljubnim i ljubavnim pjesmama koje su tipični primjerci tadašnje prigodne lirike. Uspješnija je bila kao pripovjedačica: napisala je desetak uglavnom sentimentalno pustolovnih novela koje je...
Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.
