Samostalna izložba slikarskih radova jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara srednje generacije – Zoltana Novaka otvorena je 13. listopada 2021. u karlovačkoj Galeriji „Vjekoslav Karas“. Izložba naslova „Srce tame“ nastala je u autorskoj koncepciji slikara Zoltana Novaka i više kustosice Gradskog muzeja Karlovac - Antonije Škrtić, a ostaje otvorena do 5. prosinca 2021. Novakovo slikarstvo je iskreno...
U Gradskom muzeju Karlovac smo u petak, 8. listopada 2021. godine ugostili Krunoslava Zubčića, višeg konzervatora arheologa Hrvatskog...
Izložbom fotografija Dinka Neskusila „Lica Karlovčana 1991. – 2021.“ u Muzeju Domovinskog rata Karlovac – Turanj u ponedjeljak, 4. listopada 2021....
U organizaciji Grada Karlovca i Gradskog muzeja Karlovac na
Gradski muzej Karlovac povodom proslave 5. rođendana karlovačkog slatkovodnog akvarija – Aquatike na svojoj matičnoj lokaciji organizira izložbu kojom će biti...OPŠIRNIJE
Stolna daska i sjedalo s naslonom postavljeni su na stranice što ih odozdo povezuju grede. Pomična stolna daska ima otvor za tintarnicu i utor za pisaljke, a ispod nje je pretinac za školski pribor. Sjedalo se može privući stolnoj dasci. Stranice ispod sjedala imaju užljebljeni i klizni dio, što omogućuje mijenjanje visine sjedala i približavanje stolnoj dasci. Pri dnu svih stranica su četvrerozubi prihvati na koje se može postaviti podnica, čime se smanjuje razmak između sjedala i oslonca za noge. Ovi pomični dijelovi omogućuju prilagodbu za različite uzraste, što je posve u duhu naputku Kr. zemaljske vlade iz 1897. godine, prema kojem pučke škole trebaju imati klupe prikladne za bar tri dječja uzrasta (visina sjedala treba iznositi oko petine ukupne tjelesne visine). Nadalje, klupe su morale imati naslon, spremišta za učila, rupe za tintarnice s poklopcima i utore za olovke i držala. Uobičajen je bio sklop stolne površine i sjedala, a prevladavale su dvosjedne ili još...
Zrakoplov čije ostatke čuvamo u muzeju je tipa MiG 21 bis. 9. studenog 1991. godine poletio je s aerodroma Željava s ciljem raketiranja i bombardiranja Saborskog koje je tada u okruženju. Željava je jedna od zrakoplovnih baza iz koje su polijetali zrakoplovi JNA u napade na ciljeve u RH. Ovaj podzemni aerodrom izgrađen je na granici BiH i Hrvatske, u utrobi planine Plješivice. Za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku aerodrom je intenzivno korišten tijekom 1991. godine. Izbijanjem sukoba u BiH, zbog njegovog geostrateškog položaja krajem svibnja 1992. godine, onesposobljen je od strane JNA za dalje korištenje. Na Željavi je bio stacioniran Lovački 117. zrakoplovni puk Ratnog vazduhoplovstva JNA koji je imao 2 eskadrile presretača i 352. izviđačka eskadrila. Branitelji Saborskog, pripadnici Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, otvorili su vatru iz protuzračnih strojnica 12,7 mm. Pogođeni zrakoplov pao je na vojni poligon kod Slunja,...
U etnografskoj zbirci čuvaju se brojni uporabni i ukrasni predmeti koji svjedoče o negdašnjem načinu življenja, o osnovnim granama gospodarenja, o razmjeni iskustva i dobara s bližim i daljim susjedima, o moralnim i estetskim vrijednostima, o dostignućima u graditeljstvu, tekstilnom rukotvorstvu, lončarstvu i ostalim djelatnostima. U cjelokupnom opusu zbirke zrcale se i značajna povijesna događanja, opće promjene u društvu potaknute tehnološkim razvojem kao i kulturno-povijesna strujanja na ovim prostorima. Svaki primjerak priča svoju priču iz prošlosti s važnim porukama za budućnost. Ovom prigodom izdvajamo originalan svadbeni vijenac iz Draganića, otkupljen od Kate Biličić iz sela Mrzljaki. Prema podacima s inventarne kartice nastao je oko 1900. godine. U muzejske knjige upisan je pod brojem Et- 225. Sastoji se od tri bogato nakićena dijela: venca (vijenac) venčaca, (vjenčić) i parte (čeona traka). Služio je kao nakit za opremanje mladenke na dan vjenčanja i na...
Melkior Lukšić (Karlovac, 6.1.1838. – Karlovac, 9.11.1916.) Dana 9. studenog 2016. godine navršava se 100. obljetnica smrti jednog od osnivača Gradskog muzeja Karlovac – Melkiora Lukšića, koji se cijelog života trudio oko kulturnog napretka grada Karlovca. Melkior Lukšić potječe iz poznate karlovačke trgovačke obitelji, te je kao izučeni trgovac preuzeo vođenje trgovine papira. Već od mladenačkih dana aktivan je u karlovačkom kulturnom životu, posebice u organiziranju i sudjelovanju u amaterskim kazališnim predstavama, a čitav svoj život bio je aktivno uključen i u rad Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora“. Naime, sudjelovao je na prvoj skupštini društva 15. siječnja 1866. godine. Član društva bio je do svoje smrti i to u različitim funkcijama - kao pjevač, odbornik, podpredsjednik, blagajnik, upravitelj Zorin-doma, te počasni („začastni“) član društva od 1895. godine. Za napredak grada, posebice na kulturnom i sportskom planu (bio je aktivni član Streljačkog...
Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.
