U srijedu, 5. 5. 2021. u Galeriji Vjekoslav Karas otvorena je izložba „Karas pod upitnikom: izložba povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja Vjekoslava Karasa (1821. – 1858.)“ . Izložba ostaje otvorena do 23. lipnja 2021. godine, a može se razgledati u radno vrijeme Galerije pridržavajući se važećih...
U subotu, 17. travnja u Gradskom muzeju Karlovac otvorena je izložba recentnih arheoloških i arhivskih istraživanja karlovačke Zvijezde „Vrata...
U organizaciji Gradskog muzeja Karlovac na Starom gradu Dubovcu otvorena je gostujuća izložba „Na putu do mora – tradicijsko ruho uz Karolinu i...
Uoči zatvaranja izložbe „Likovno stvaranje izraslo iz boli: radovi Marije Novaković iz zbirke Neimarević“ 26. veljače 2021. za sve ljubitelje likovne...
Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, molimo posjetitelje da se suzdrže od uobičajenog neverbalnog...OPŠIRNIJE
U etnografskoj zbirci čuvaju se brojni uporabni i ukrasni predmeti koji svjedoče o negdašnjem načinu življenja, o osnovnim granama gospodarenja, o razmjeni iskustva i dobara s bližim i daljim susjedima, o moralnim i estetskim vrijednostima, o dostignućima u graditeljstvu, tekstilnom rukotvorstvu, lončarstvu i ostalim djelatnostima. U cjelokupnom opusu zbirke zrcale se i značajna povijesna događanja, opće promjene u društvu potaknute tehnološkim razvojem kao i kulturno-povijesna strujanja na ovim prostorima. Svaki primjerak priča svoju priču iz prošlosti s važnim porukama za budućnost. Ovom prigodom izdvajamo originalan svadbeni vijenac iz Draganića, otkupljen od Kate Biličić iz sela Mrzljaki. Prema podacima s inventarne kartice nastao je oko 1900. godine. U muzejske knjige upisan je pod brojem Et- 225. Sastoji se od tri bogato nakićena dijela: venca (vijenac) venčaca, (vjenčić) i parte (čeona traka). Služio je kao nakit za opremanje mladenke na dan vjenčanja i na...
Melkior Lukšić (Karlovac, 6.1.1838. – Karlovac, 9.11.1916.) Dana 9. studenog 2016. godine navršava se 100. obljetnica smrti jednog od osnivača Gradskog muzeja Karlovac – Melkiora Lukšića, koji se cijelog života trudio oko kulturnog napretka grada Karlovca. Melkior Lukšić potječe iz poznate karlovačke trgovačke obitelji, te je kao izučeni trgovac preuzeo vođenje trgovine papira. Već od mladenačkih dana aktivan je u karlovačkom kulturnom životu, posebice u organiziranju i sudjelovanju u amaterskim kazališnim predstavama, a čitav svoj život bio je aktivno uključen i u rad Prvog hrvatskog pjevačkog društva „Zora“. Naime, sudjelovao je na prvoj skupštini društva 15. siječnja 1866. godine. Član društva bio je do svoje smrti i to u različitim funkcijama - kao pjevač, odbornik, podpredsjednik, blagajnik, upravitelj Zorin-doma, te počasni („začastni“) član društva od 1895. godine. Za napredak grada, posebice na kulturnom i sportskom planu (bio je aktivni član Streljačkog...
205 godina od rođenja Dragojle Jarnević *** Dragojla Jarnević, hrvatska književnica, uvjerena ilirkinja, odgajateljica i pedagoginja rođena je 4. siječnja 1812. godine u Karlovcu. Kao pripadnica viših slojeva društva školovala se na njemačkom jeziku. Potaknuta idejama iliraca samostalno i s velikim naporom učila je i usavršavala hrvatski jezik. Zarađivala je kao odgajateljica u plemićkom dvorovima Graza, Trsta i Venecije. U Karlovcu se uzdržava šivanjem, ali i piše, planinari, druži se s istaknutim članovima učiteljskog pokreta, drži stručna predavanja iz pedagogije pa i sama postaje članicom Hrvatsko- pedagoškog zbora. Književno stvaralaštvo Dragojle Jarnević je značajno za razvoj hrvatske književnosti. Dragojla je stvorila značajan književni opus: u književnosti se javila domoljubnim i ljubavnim pjesmama koje su tipični primjerci tadašnje prigodne lirike. Uspješnija je bila kao pripovjedačica: napisala je desetak uglavnom sentimentalno pustolovnih novela koje je...
Načinjena oko 1880. godine u Hrvatskoj, haljina je 1967. godine kupljena u Zagrebu od privatnog prodavatelja. Godine 2000. uvrštena je u veliku nacionalnu izložbu „Historicizam u Hrvatskoj“ što je priređuje MUO, kao primjer haljine čiji gornji dio je izveden u dvije varijante: prva večernja u obliku dekorativnog korzeta s posve malim rukavima, druga oblika dužeg, pripijenog haljetka. Načinjena je od jednobojnog i prugastog svijetloplavog svilenog tafta i čipke. Istom prigodom, restaurirana je u radionici MUO. Po uzoru na Parišku modu kasnih 60-tih i većeg dijela 80-tih godina 19. stoljeća, naglašena je pozadina haljine, izrazito dugih povlaka. Još izrazitiju pozadinu, podignutu i ispupčenu pomoću žičanih i jastučastih umetaka, imale su haljine nešto mlađe i starije od ovog primjera, koji pripada razmjerno suzdržanom razdoblju ranih 80-tih godina.
Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.
