Zašto neki ljudi razgovaraju u snu

Tajne mozga tijekom noćnih razgovora

Dok tonemo u san, naš mozak ne miruje – njegova aktivnost mijenja se kroz različite faze sna. Tijekom noći prelazimo iz lakših faza sna u duboki san i REM fazu, poznatu po živopisnim snovima.

Tijekom REM faze aktivnost mozga često je slična onoj kad smo budni, što može stvoriti plodno tlo za različite pojave, uključujući razgovaranje u snu. Mozak tada obrađuje iskustva, emocije i uspomene iz proteklog dana te radi na konsolidaciji pamćenja. Neki znanstvenici vjeruju da upravo u tim trenucima može doći do “curenja” misli i emocija u verbalnu formu, što se manifestira kao pričanje u snu.

Različiti dijelovi mozga, poput centara za govor i emocionalnu regulaciju, mogu biti djelomično aktivirani tijekom sna, što objašnjava zašto neki ljudi razgovaraju u snu.

Ova pojava često je povezana s prijelaznim stanjima između sna i budnosti, kada kontrola nad govorom nije u potpunosti isključena. U takvim slučajevima, osoba može izgovarati riječi ili čak cijele rečenice, nesvjesna onoga što priča.

Naš mozak ponekad “ponavlja” situacije iz budnoga života, pa se dijelovi neobrađenih misli, zabrinutosti ili neizrečenih riječi mogu pojaviti u obliku noćnih monologa.

Kod djece je ova pojava češća, jer njihov mozak još uvijek razvija unutarnje mehanizme za kontrolu sna i budnosti. Kod odraslih, razgovaranje u snu može biti povezano s emocionalnim stanjima, promjenom rutine ili ponekad čak genetskim predispozicijama.

Još nije u potpunosti jasno kako mozak odlučuje koji impulsi će se “probuditi” i pretvoriti u govor dok spavamo. Međutim, poznato je da za vrijeme sna smanjujemo svjesnu kontrolu, zbog čega povremeno naš mozak spontano aktivira govor. Ova fascinantna interakcija između dubokih moždanih centara i podsustava koji upravljaju govorom i emocijama daje nam uvid u to kako se nesvjesno ponašanje manifestira tijekom odmaranja.

Zašto neki ljudi razgovaraju u snu

Razgovaranje u snu je fenomen koji intrigira znanstvenike i laike već desetljećima. Ova pojava može se pojaviti kod ljudi svih dobnih skupina, ali češća je među djecom i adolescentima. Smatra se da genetska predispozicija ima određenu ulogu, jer su osobe čiji roditelji ili bliski članovi obitelji govore u snu, sklonije doživjeti isto iskustvo.

Osim genetike, važnu ulogu igraju i vanjski čimbenici poput neredovitog rasporeda spavanja, konzumacije alkohola ili uzimanja određenih lijekova.

Jedan od čestih uzroka razgovaranja tijekom sna su burni dani ispunjeni intenzivnim emocijama. Mozak pokušava preraditi dnevne događaje, što se može manifestirati kroz izgovorene riječi dok spavamo. Također, poremećaji sna kao što su apneja, noćne more ili mjesečarenje mogu povećati vjerojatnost noćnog pričanja.

Zašto neki ljudi razgovaraju u snu može biti povezano s fazom sna u kojoj se osoba nalazi.

Najčešće se javlja tijekom lakših faza sna i prijelaznih trenutaka između sna i budnosti. Neki stručnjaci smatraju da je riječ o svojevrsnom “ispušnom ventilu” kroz koji mozak oslobađa stres i napetost nakupljenu tijekom dana. U određenim situacijama, razgovaranje može biti i odraz potisnutih misli ili osjećaja koje nismo uspjeli izraziti dok smo bili budni.

Psihološki čimbenici također utječu na ovu pojavu.

Osobe koje su pod povećanim pritiskom, tjeskobom ili emocionalnim opterećenjem češće će govoriti tijekom sna. Uz to, promjene u životu, poput gubitka, selidbe ili novih izazova, mogu biti okidači za noćne monologe.

Zanimljivo je da razgovaranje u snu najčešće prolazi bez posljedica za osobu koja govori, ali može biti zbunjujuće ili zabavno za one koji to slušaju. U većini slučajeva nije potreban medicinski tretman, osim ako ne postoje dodatni poremećaji sna ili ozbiljni problemi sa svakodnevnim funkcioniranjem. Na kraju, misterij zašto neki ljudi razgovaraju u snu i dalje ostaje predmet istraživanja, potičući nas da bolje razumijemo složene procese ljudskog mozga i sna.

Utjecaj stresa na noćno brbljanje

Stres je jedan od najznačajnijih čimbenika koji utječe na kvalitetu sna i pojavu raznih neobičnih ponašanja tijekom noći, uključujući i razgovaranje u snu. Kada smo izloženi dugotrajnom ili intenzivnom stresu, naš mozak ne uspijeva uvijek potpuno „isključiti“ tijekom spavanja.

To dovodi do situacije u kojoj podsvijest nastavlja procesuirati svakodnevne brige i osjećaje, što se može odraziti kroz noćno izgovaranje riječi, rečenica ili čak vođenje cijelih razgovora. Obično su to situacije iz stvarnog života koje nismo stigli riješiti ili su nas posebno emocionalno pogodile.

Nerijetko se događa da osobe koje prolaze kroz zahtjevna životna razdoblja, primjerice zbog poslovnih izazova, obiteljskih problema ili velikih životnih promjena, češće započinju razgovor u snu. Tijelo na taj način pokušava pronaći izlaz za nakupljene emocije i napetosti, koristeći san kao svojevrsni „ventil“.

Često su takvi noćni dijalozi nepovezani, nejasni ili potpuno nevezani za sadržaj svakodnevnih misli, što dodatno potvrđuje koliko je ljudska podsvijest moćna i nepredvidiva.

Zanimljivo je da pojedini ljudi nakon stresnih dana pamte određene dijelove svojih noćnih razgovora, dok se većina ne sjeća ničega. Ova komunikacija tijekom sna nije uvijek povezana s negativnim emocijama; ponekad se javlja i nakon izrazito pozitivnih ili uzbudljivih događaja, kada mozak nastavlja „preživljavati“ doživljaje iz budnog stanja.

Istraživanja pokazuju da postoji veza između emocionalnog opterećenja i noćnog govora, pa je odgovor na pitanje zašto neki ljudi razgovaraju u snu često skriven upravo u jačini svakodnevnog stresa.

Način na koji svatko od nas reagira na stres vrlo je individualan. Dok neki ljudi koriste svjesne metode opuštanja, drugi nesvjesno „prozbori“ svoje brige tijekom sna. Stručnjaci savjetuju stvaranje večernjih rutina, izbjegavanje stimulansa i opuštajuće aktivnosti prije spavanja kako bi se smanjila mogućnost pojave ove pojave. U konačnici, razotkrivanje tajne zašto neki ljudi razgovaraju u snu često vodi do dubljeg razumijevanja važnosti mentalnog zdravlja i brige o sebi.
Tagovi: nesvjesno, parasomnija, razgovor u snu, sanjanje